“Imamo pandemiju korone, ali imamo i nekoliko drugih
pandemija koje idu paralelno. To su pandemije koje su išle nekako tiše
od korone, ali su jednako izazov i pretnja po javno zdravlje – HIV,
gojaznost, mentalno zdravlje, bolesti zavisnosti”, kaže i upozorava u
razgovoru za Nova.rs predsednik Udruženja za javno zdravlje Srbije,
doktor Dragoslav Popović. On nam otkriva i sve rupe zdravstvenog sistema
koje je korona dodatno izbušila i koje što pre treba zatvoriti i ne
dozvoliti da se ponovo otvore. Popović otkriva i šta bi mogao biti
sledeći veliki šok: Sistem finansiranja zdravstva.
„Hvala koroni što je podsetila svakoga na javno zdravlje. Ono se zapravo fokusira na zaštitu zdravlja i promociju zdravih ponašanja, čime se smanjuje potreba za bolničkim lečenjem koje je vek komplikovanije i skuplje. Kao najveći problem, ne samo Srbije, pokazalo se upravo to što je javno zdravlje zapostavljano decenijama, što je glavni razlog što se nismo dovoljno dobro pripremili za ovakvu krizu. Jak sistem za praćenje, kontrolu bolesti i prevenciju je ključ za sve glavne izazove koje nam postavlja današnje vreme. Nadam se da je to najvažnija lekcija koju smo izvukli iz korone“ objašnjva naš sagovornik.
On ističe da se moramo se okrenuti ka zaštiti zdravlja, umesto
isključivo ka lečenju posledica. Ali kada se radi o lečenju drugih
stanja, osim korone, i tu nas je korona dodatno poremetila i udaljila
nas od tog cilja.
„Imali smo otežan pristup zdravstvenim uslugama, naročito tokom
izolacije. Mi sada imamo liste onih koji nisu mogli da dobiju neku
uslugu u prethodnom periodu. Oni treba da zapolču ili nastave lečenje
što je pre moguće da bi to lečenje bilo efikasno. To je dodatni teret za
zdravstveni sistem, ali se ne može odgadjati ili trpati pod tepih“,
ukazuje doktor Popović.
Napominje da bi drugi prioritet trebalo da budu posledice koje ostavlja sama korona.
„To je veliki broj ljudi kojima je potrebna dugotrajna terapija ili rehabilitacija da bi se vratili u bolje zdravstveno stanje nakon preležane korone. Oni koji su bili na bolničkom lečenju ili na aparatima treba da prate sa svojim lekarima, da utvrde posledice kovida ne samo po respiratorni sistem, nego i ostale organe. Korona je vrlo teška i podmukla bolest“ navodi ovaj stručnjak.
Dodaje i da još nije toliko vidljivo, ali postaje sve vidljivije, pa se postavlja se pitanje – šta ćemo sa mentalnim zdravljem?
„To je ogroman problem koji nas očekuje u narednom periodu“, kaže Popović.
Primećuje da našem zdravstvenom sistemu sada treba da se napravi
efikasan sistem intenzivne nege kakav nam je poreban nakon pandemije.
„Treba imati u vidu da ovakve situacije mogu da se ponove. Moramo da
kreiramo jedan jak zdravsveni sistem koj će biti u mogućnosti da
pravilno reaguje u svim sledećim situacijama. Imali smo jedan od
najjačih sistema u svetu koji se zasnivao upravo na prevenciji ali i
jednakosti u pristupu I dostupnosti usluga, ali smo u poslednjih 30
godina dosta izgubili. Sada treba da na osnovu svih prethodnih iskustava
izgradimo neki efikasniji sistem, koji će zadovoljiti potrebe svih
građana Srbije u budućnosti“, poručuje naš sagovornik.
On upozorava da bi sledeći veliki šok mogao da bude sistem finansiranja zdravstva.
„U prethodnom periodu smo imali jako visoke troškove. Jasno je da je
infuzija došla iz državnog budžeta. To je dobro, ali sada je potrebno da
vidimo koliko je održivo i kakav sistem finansiranja nam treba ubuduće.
Sistem finasiraaja nismo menjali 50-60 godina, a sada treba da se
zapitao da li je on održiv u aktulenoj situcaiji i okolnostima. Neke
bolesti više nisu prioritet, javljaju se novi rizici za zdravlje.
Potrebna je adaptacija mreže zdravstvenih ustanova ka onome što je
potreba danas. Treba stvarati ono medicinsko osoblje koje nam je porebno
danas i sutra, a ne pre 30 ili 50 godin, ističe Popović.
On upozorava i na još neke apsurde i nedostatke našeg zdravstvenog sistema.
Mi i dalje proizvodimo više kadra nego što je potrebno Srbiji, ali dešava se odliv. Tim ljudima treba obezbediti uslove love za rad i naprdak, to je često važnije i od same plate. Mnogi su odlazili i zbog toga što je teško stići do specijalizacije. Specijalisti imaju između 9 i 11 godina univerziteskih studija. Imali smo dugo zastoj u dodeli specijalizacija, pa smo stizali i do toga da nam ljudi postaju spejilasti tek u pedesetim godinama, to je zabrinjavajuće. Specijalizacia je potrebna odmah nakon fakulteta, kako bi se ti ljudi blagovremeno uključivali u zdravstveni sistem“, zaključuje doktor Popović.
Poštovani članovi Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, Zadovoljstvo nam je da predstavimo pilot aplikacije na kojoj se toliko dugo radilo – WeCare. Aplikaciju WeCare, kreirao je tim evropskih zdravstvenih radnika da podrži zdravstvene radnike i pomogne očuvanju našeg fizičkog i mentalnog zdravlja.Ovaj projekat u kom je kreirana aplikacija je zasnovan na široko rasprostanjenoj potrebi za…
U velikom broju apoteka u Srbiji rade farmaceutski tehničari, što nije u skladu sa zakonom, izjavila je ministarka zdravlja Danica Grujičić. To se dešava zbog nekontrolisanog otvaranja apoteka, kaže za „Vreme“ Dušanka Stefanović Radisavljević iz Sindikata lekara i farmaceuta Srbije Obilazeći mesta po Srbiji, ministarka zdravlja Danica Grujičić shvatila je da u velikom broju apoteka…
Sa velikom tugom koju međusobno delimo obaveštavamo članstvo Sindikata lekara i farmaceuta Srbije da nas je 15. aprila 2024.godine napustio dr Goran Tasić, predsednik Okružne organizacije Pčinjskog okruga SLFS. Dr Goran Tasić rodjen je u Vranju 1961.godine. Tu provodi svoj životni i radni vek. Završio je Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu gde je i specijalizirao….
Die Präsidentin des Ärzte- und Apothekerverbands, Dr. Gorica Đokić, erklärte heute, dass in den letzten 10 Jahren 6.000 Ärzte Serbien verlassen haben. Đokić sagte der Agentur Beta, dass die Gehälter der Ärzte in Serbien die niedrigsten in der Region seien und dass „wir pro 100.000 Einwohner 283 Ärzte haben, was deutlich unter dem Durchschnitt der…